Aditivi u hrani su tvari koje se dodaju kako bi se hrana sačuvala, pojačao okus ili izgled. Neki prirodni aditivi poput octa, soli, sumporovog dioksida se koriste stoljećima. No, podizanje popularnosti prerađene hrane u drugoj polovici 20.-og stoljeća dovela je do povećanja broja aditiva kako prirodnih tako i umjetnih.
Tijekom godina razvile su se mnoge rasprave o sigurnosti aditiva. Mnogo zemlje su donijele zakone o zabrani niza sastojaka koji su dokazano povezani s rakom, neurološkim bolestima te drugim zdravstvenim poremećajima.
Unatoč rastu zabrinutosti posljednjih nekoliko godina i dalje se aditivi koristi u različitim proizvodima kako bi zadovoljili potražnju za hranom koja se uklapa u ubrzani stil života.
Važno je obratiti pažnju na hranu koju kupujete i sastojke koje sadrži kako biste izbjegli rizik od ozbiljnih pa čak i smrtonosnih bolesti.
Ako konzumirate vegetarijansku prehranu pročitajte članak “Aditivi u hrani koje vegetarijanci trebaju izbjegavati“.
U nastavku vam donosimo 10 aditiva koja biste trebali svakako izbjegavati.
Visoko fruktozni kukuruzni sirup
Visoko fruktozni kukuruzni sirup je jeftino sladilo koje se dodaje u gazirana pića, voćne napitke, preljeve za salatu i prerađene grickalice. Pretjerana konzumacija gaziranih pića koji sadrže visoko fruktozni kukuruzni sirup je glavni krivac pretilosti u SAD-u.
Visoko fruktozni sirup povećava rizik od metaboličkog sindroma, odnosno skupine metaboličkih poremećaja koji se javljaju zajedno.
visoko fruktozni kukurzni sirup
Konzumacija kukuruznog sirupa dovodi do:
povećanja razine šećera,
povećanja razine triglicerida,
visokog krvnog tlaka,
viška trbušne masnoće,
rasta kolesterola.
Mononatrijev glutaminat (natrijev glukamat, E621)
Mononatrijev glutaminat je pojačivač okusa koji se najviše koristi u industrijski prerađenoj hrani i azijskoj kuhinji.
Može se pronaći u limenkama smrznute hrane, kupljenih salata, juha te dječjih grickalica. Osobe koje redovito konzumiraju azijsku hranu s vremenom mogu razviti tzv. sindrom “azijskog restorana” – odnosno razne nuspojave poput: glavobolje, bolova u prsima, gubitak osjeta u ustima i grla te znojenje.
Detaljan popis svih aditiva odnosno E brojeva možete pronaći ovdje.
Umjetna bojila
Umjetna bojila su najčešće korištena u bombonima, slasticama, sladoledima, sportskim napitcima, namazima, začinima i prerađenim grickalicama (žitaricama, tjesteninama, rezancima).
Žuta boja (tartazin) nalazi se u bezalkoholnim pićima, gumenim bombonima i drugim proizvodima. Prema studiji objavljenoj 2015. godine u časopisu Anticancer Research, dugotrajno konzumiranje tartazina može uzrokovati rak te pogoršati simptome astme.
Plava boja koja se nalazi u energetskim napitcima i ostalim gaziranim pićima, sladoledima i sl. izaziva progresiju raka kože. Rezultati studije su objavljeni u časopisu Journal of General Pshysiology 2013. godine.
Ostale prehrambene boje, kao što su crvena i zelena povezane s tumorima i hiperaktivnosti u djece.
Kalijev bromat
Kalijev bromat je dodatak hrani koji čini tijesto kruha elastičnijim te omogućava podizanje tijesta. Još uvijek se široko koristi u SAD-u premda su istraživanja na životinjama pokazala kancerogeno djelovanje kalijeva bromata što je i dovelo do zabrane u velikom broju zemalja kao što su EU, Argentina, Kanada, Peru, Južna Koreja, Brazil i Nigerija.
Na temelju studija koje su provede na štakorima, konzumiranje kalijevog bromata loše utječe na štitnjaču, bubrege te uzrokuje stvaranje bubrežnih tumora.
Aspartam
Aspartam, umjetni zaslađivač koji se nalazi u gaziranim i dijetalnim pićima, jogurtu, žvakaćim gumama pa čak i u nekim lijekovima.
Redovita konzumacija hrane koja je bogata aspartamom može dovesti do kliničke hipertenzije i srčane aritmije (nepravilnog otkucaja srca).
Moguće nuspojave konzumacije aspartama su:
glavobolja,
vrtoglavica,
depresija,
umor,
ubrzani rad srca,
nesanica.
Trans – masne kiseline
Trans – masne kiseline mogu začepiti vaš arterije što dovodi do koronarne bolesti srca. Redovita i visoka potrošnja trans masti je vodeći uzrok srčanih bolesti. Hrana koja sadrži veće količine trans masti su margarin, duboko pržena i pečena hrana.
Olestra
Olestra je zamjenska mast koja se može naći u grickalicama kao što je čips. Konzumiranje olestre smanjuje apsorpciju karotenoida, a dugoročni nedostatak karotenoida povećava rizik od raka i bolesti srca. Između ostalog olestra može uzrokovati nuspojave kao što su:
grčevi u trbuhu,
proljev te
naslage masnoće u stolici.
Natrijev nitrit (E250) i nitrati
Dodatak hrani koji daje karakterističan okus i crvenu boju suhomesnatim proizvodima, pršutu, slanini i sl. Neko povrće također može sadržavati nitrate u znatim količinama, ovisno o uzgoju, značajkama tla i intenzitetu svjetla. Najčešće je riječ o lisnatom povrću kao što su: salata. špinat, blitva, rikola i sl.
Prema istraživanju iz 2001. godine koje je objavljeno u časopisu Epidemiology nitrat koji je pronađen u vodi za piće ima negativni utjecaj na razvoj mjehura, maternice te dovodi do raka jajnika i debelog crijeva.
Bromirano biljno ulje (BVO)
Bromirano biljno ulje je prehrambeni aditiv koji se koristi u industriji pića. Pretjerana konzumacija pića (oko 2l dnevno) bogatog bromiranim biljnim uljem može izazvati trovanje koje karakterizira glavobolju, umor i gubitak pamćenja.
bromirano biljno ulje
Osim toga dugoročna konzumacija bromiranog ulja može uzrokovati:
niz psiholoških simptoma,
osip na koži i teške akne,
gubitak apetita i bol u trbuhu,
umor,
srčane aritmije i
metalani okus.
Butilirani hidroksioanisol (BHA, E320) i butilirani hidroksitoulen (BHT, E321)
BHA i BHT su fenolni spojevi, odnosno sintetski proizvedeni antioksidansi koji sprječavaju da ulja, masti oksidiraju i pokvare se. Premda je stav odgovornih tijela da su ovi aditivi sigurni prisutna je konstanta rasprava o kancerogenim svojstvima BHA i BHT.
Dugogodišnjim toksikološkim ispitivanjima na životinjama dokazano je da butilirani hidroksioanisol i butilirani hidroksitoulen mogu izazvati pojavu tumora.
Izvor:krenizdravo.rtl.hr
No comments:
Post a Comment