Liječnici i ljekarnici s pravom zaziru od preširoke uporabe antibiotika zbog već alarmantnog razvoja rezistentnih sojeva bakterija. Antibiotike valja uzimati samo u strogo indiciranim slučajevima. Međutim, njihova primjena može biti opravdana i kod nekih bolesti gdje bismo to najmanje očekivali.
Doksiciklin i PTSP
Često korišteni antibiotik Doksiciklin (Hiramicin) može ometati oblikovanje negativnih misli i strahova u mozgu te tako biti koristan u liječenju i sprječavanju posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), prema istraživanju švicarskih znanstvenika.
Antibiotik blokira enzime matriksa, bjelančevine koje se nalaze oko živčanih stanica, a služe za formiranje sjećanja u mozgu.
U ovom istraživanju, 76 zdravih dobrovoljaca su primili Doksiciklin ili placebo, a potom su sjeli pred zaslon računala na kojem su se mijenjale plava ili crvena boja. Jedna od tih boja je bila povezana s 50-postotnom vjerojatnošću dobivanja bolnog elektrošoka. Nakon 160 bljeskova boje na random, ispitanici su povezali “lošu” boju sa šokom.
Tjedan dana kasnije, ispitanici su ponovili eksperiment, bez lijekova i bez elektrošokova, a uz boje se javljao glasan zvuk.
60 posto manja reakcija straha
Reakcija straha se mjerila praćenjem kretanja očnih vjeđa, što je spontana reakcija na iznenadne prijetnje. Oni ispitanici koji su na prvoj seansi prije tjedan dana dobili Doksiciklin, pokazivali su 60 posto manju reakciju straha, a pritom nisu pokazivali poremećaje drugih kognitivnih pokazatelja poput senzornog pamćenja i pozornosti.
Strah se ne zaboravlja, ali pretjerano predviđanje prijetnji izaziva patnju
Sudionici ispitivanja nisu u tjedan dana zaboravili da im se dogodio elektrošok dok se na zaslonu pokazivala određena boja. Bitno je da se instinktivno ne uplaše kada sljedeći puta vide tu boju.
”Važna je sposobnost naučiti se bojati prijetnji…to nam omogućava izbjegavanje opasnosti. Međutim, pretjerano predviđanje prijetnji može prouzročiti strahovitu patnju i smetnje kod anksioznih poremećaja kao što je PTSP” rekao je Prof. Dr. Dominik Bach, jedan od voditelja istraživanja.
Amoksicilin i lumbago
Ovogodišnja nagrada Njemačkog društva za medicinu boli (Deutsche Gesellschaft für Schmerzmedizin – DGS) dodijeljena je danskoj znanstvenici Dr Hanne Albert sa Univesity of Southern Denmark za njena istraživanja u liječenju lumbaga antibioticima.
Kod oko polovice pacijenata koji pate od lumbaga (križobolje, boli u slabinskoj kralježnici) pokazuju se na snimci magnetske rezonance edemi koštane srži, takozvane “modic changes”. Doktorica Albert je otkrila postojanje bakterija kod više od 50 posto pacijenata.
Bakterija iz usta u koštanoj srži
Najvećim dijelom, tkivo je bilo zaraženo jednom bakterijom koja inače živi u ustima gdje je dio uobičajene flore. Međutim, malim ozljedama, primjerice kod pranja zubi, bakterija dospijeva u krv. Preko kapilare u pomaknutom tkivu diska, bakterije s vremenom prodiru u unutrašnjost kralješka i ostaju tamo i nakon povratka diska u normalni položaj, uzrokujući upalu, edem i bol.
Rezultati nakon šest do osam tjedana
Doktorica Albert je istraživala mogu li antibiotici pomoći u borbi s ovom bakterijom i kroničnim bolovima u leđima. Pacijenti su tijekom 100 dana dobivali Amoksicilin. Prvi pozitivni učinci su se pokazali nakon šest do osam tjedana, a zadržali su se i tijekom folow-up perioda od godinu dana, a u jednom drugom ispitivanju, čak dvije godine.
Na pitanje, trebaju li svi pacijenti s bolovima u leđima uzimati antibiotike, Dr Albert je odgovorila: “Ne, ali oni s “modic changes”, kod kojih su bakterije uzrok boli, mogu od toga jako profitirati”.
Pri dodjeli nagrade DGS-a je naglašeno da će ovo otkriće ne samo ublažiti patnje milijuna bolesnika, nego i uštedjeti enormne troškove bolovanja i prijevremenog umirovljenja.
Izvor:krenizdravo.rtl.hr
No comments:
Post a Comment