Gnojna angina ili upala krajnika (tonzilitis) česta je bolest koja u velikoj mjeri pogađa malu djecu, ali i odrasle. Glavne karakteristike su bol u grlu i poteškoće s gutanjem. Pojavu ove infekcije najčešće uvjetuje oslabljen imunitet. Riječ je o još jednom stanju čiji se simptomi mogu ublažiti, ali koji prolazi sam od sebe, bez posebnog liječenja.
Krajnici ili tonzile su dvije žlijezde smještene u stražnjem dijelu grla. One su dio imunološkog i limfnog sustava. Njihov je zadatak sprječavanje prodora bakterija i virusa u organizam. Zbog toga se liječnici ne odlučuju lako za njihovo uklanjanje. No kad gnojna angina poprimi kroničan oblik, to često postaje nužno.
Gnojna angina – simptomi
bol u grlu koja se može proširiti na uši i otežati gutanje;
crvenilo u grlu,
natečeni krajnici s bijelim mrljama na sebi;
prisutnost plaka na krajnicima;
zadah;
gubitak apetita;
slabost i pospanost;
povišena tjelesna temperatura;
otečene limfne žlijezde ispod vilice i na vratu;
glavobolja;
gubitak glasa ili promjene u glasu;
osip na koži ili u ustima;
curenje iz nosa i kašalj;
upala sluznice očiju;
mučnina i povraćanje;
bolovi u trbuhu (kod djece).
Gnojna angina kod djece
gnojna-angina-kod-djece
Upali krajnika najviše su podložna upravo djeca i to najčešće ona do 3 godine. S obzirom na to da dio vremena provode u vrtiću ili u školi s drugom djecom, posebno su osjetljivi na sve zarazne bolesti, pa tako i ovu. Ako vaše dijete ima gnojnu anginu više puta u godini, riječ je o akutnoj upali krajnika.
Ako pak ima gnojnu anginu duže od 3 mjeseca, radi se o kroničnoj upali. Često prehlada koja se ne liječi prijeđe u upalu uha te tako olakšava širenje upale kroz nosnu šupljinu na grlo. Na gnojnu anginu može upućivati i uvećana slezena koja kod djece može uzrokovati bolove u trbuhu i mučninu.
Kada je u pitanju liječenje, najvažnije je da pomognete svom djetetu da se odmori i što prije vrati svakodnevnim aktivnostima. Također, potaknite ga da jede i pije. S obzirom na bol u grlu kruta hrana ne dolazi u obzir, a ne preporučuje se ni topla hrana i piće. Ponudite mu sladoled i hladne tekućine.
Osobito obratite pažnju na unos tekućine kako bi spriječili dehidraciju. Najbolji izbor su voćni sokovi i mineralna voda. Pomoći mu možete i tako da mu ispirete grlo toplom slanom vodom, ali i sprječavanjem daljnjeg širenja bakterija pomoću redovite higijene.
Dijete se može vratiti u školu ili vrtić kada se bude osjećalo bolje ili barem jedan dan nakon što temperatura padne.
Gnojna angina kod odraslih
Osim kod djece, ova je bolest česta i kod odraslih sa slabim imunitetom. Zanimljivo je da ne pogađa stariju populaciju. Dob oboljelih najčešće ne prelazi 35 godina. Dijagnoza se postavlja pomoću brisa grla ili krvne slike. Bris se radi ako se sumnja na bakterijsku upalu, a krvna slika otklanja sumnju radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali.
Kad je u pitanju gnojna angina grla uvijek se pripisuje antibiotik. Za odrasle vrijedi slično što i za djecu. Važno je da mirujete, pijete puno tekućine te izbjegavate jako začinjenu i krutu hranu. Hranite se juhama, pireom i kašama.
Glavni tretman za gnojnu anginu kod odraslih podrazumijeva primanje antibakterijskih lijekova, koji smanjuju rizik od reumatske groznice, pomoću šprice s iglom. Ako vam je propisan antibiotik, a nakon tri dana nema vidljivog napretka, potrebno ga je promijeniti.
Nakon desetog dana antibiotsko liječenje treba prekinuti te početi s intramuskularnim ubrizgavanjem lijekova. Bolove na određenim mjestima, na primjer u području vrata, možete ublažiti i lokalnom primjenom analgetika pomoću obloga.
Gnojna angina – prenošenje
Gnojna angina je zarazna infektivna bolest koja se prenosi na nekoliko načina:
zrakom, kapljičnim putem, od bolesne osobe ili kliconoše;
aktivacijom “vlastitih” mikroorganizama u tijelu nakon slabljenja imunološkog sustava;
utjecajem okolinskih čimbenika – hipotermije, udisanje prašine i dima iz raznih izvora.
Na razvoj gnojne angine mogu utjecati neke druga zdravstvena stanja, kao što su prehlada, bolesti desni i karijes, pušenje i konzumacija alkohola te traumatska ozljeda krajnika.
Gnojna angina – lijekovi
Neke metode liječenja već su spomenute. Kod velike većine ljudi, virusne infekcije treba tretirati samo paracetamolom kako bi se snizila povišena tjelesna temperatura. Aspirin je također koristan, ali djeca mlađa od 16 godina ga ne bi trebala piti.
Kada je u pitanju bakterijska infekcija i pripisani su vam antibiotici, važno je popiti propisanu dozu. Antibiotici se posebno preporučuju imunokompromitiranim bolesnicima, kao što su oni koji primaju kemoterapiju.
Međutim, treba napomenuti da se oni trebaju pažljivo koristiti, osobito kod alergičara, trudnica i osoba kod kojih postoji nepravilnost u radu bubrega i jetre. Ipak, prije svega, važno je odrediti točan uzrok infekcije.
Ako je riječ o virusnoj angini, antibiotici neće biti ni od kakve pomoći, ali će utjecati na crijevnu floru te izazvati niz dodatnih problema (proljev, poremećaj u probavi, gljivična infekcija).
Uklanjanje krajnika potrebno je kod onih pacijenata koji pate od ponovljenih teških i dugotrajnih infekcija. Ako ste imali dugotrajnu gnojnu anginu više od pet puta u jednoj godini, možda ćete morati vaditi krajnike. No danas se ta praksa provodi rjeđe nego prije.
Najbolja preporuka za brz oporavak svakako su topao čaj i barem petodnevni odmor. Nemojte ih zanemariti.
Izvor: krenizdravo.rtl.hr
No comments:
Post a Comment